Pametne zgrade
Pametne zgrade
|
Autor Srđan M. Mitrović
|
Četvrtak, 20 Decembar 2007
|
Koncept „zelene „ zgrade čiji je smisao u energetskoj efikasnosti i zaštiti životne sredine (environmental contrlling), pruža sve neophodne informacije i parametre za uspešno upravljanje imovinom i servisima u poslovnim objektima (Facility Management ili Property Management). Ova dva kompatibilna koncepta, koja potpuno zaokružuju upravljanje modernom poslovnom zgradom, su moćan poslovni alat i generator profita za vlasnike, izvor potpune satisfakcije za korisnike prostora, i odgovorno rešenje za ekološke potrebe zajednice.
Svoj pun smisao koncept dobija stvaranjem bezbednog, komfornog, produktivnog i ekonomičnog radnog okruženja, uz istovremenu štednju energenata, smanjivanje troškova održavanja i opšte društvenu korisnost zaštite životne sredine. Narastajući ekološki i energetski problemi sa kojima se čovečanstvo susreće početkom novog milenijuma, ljudskoj zajednici nameću čitav niz novih izazova za očuvanje neobnovljivih i obnovljivih energetskih resursa Planete i narušene životne sredine. Identifikovani problemi održivog razvoja i klimatskih promena na Planeti, krajem prošlog veka su rezultovali svetskom konferencijom o klimatskim promenama i globalnom zagrevanju 1997. godine u Japanu, na kojoj je oko 180 država potpisalo zaključni akcioni plan, definisan u dokument nazvan KYOTO PROTOCOL.
Sporazum predviđa smanjivanje emisije gasova (greeenhouse gases), koji su glavni uzročnici efekta staklene bašte (nastalog mahom sagorevanjem fosilnih goriva) u 38 najvećih industrijskih zemalja, i to u skladu sa precizno defininisanim ciljem: za period 2008. – 2012. godine minimum 5,2% manje od nivoa 1990. godine. Dostignuće ovog visoko postavljenog cilja, procena je, zaustavilo bi opasni globalni trend rasta prosečne temperature od 1-5°C, koji bi potencijalno rušilački promenio životnu sredinu na Zemlji, izazivajući ubrzano otapanje leda na polovima, povećanje nivoa mora, divlje oluje, proširenje pustinja i ostale poremećaje prirodne ravnoteže ekosistema. Zemlja bi u tom katastrofičnom scenariju postala manje prijatno mesto za život, a teško sagledive posledice pi po jednoj proceni koštale 5 triliona dolara, što posebno zabrinjava najrazvijenije države (izuzetak su SAD koje kao najveći zagađivač nisu potpisale protokol).
Koncept „zelene „ zgrade čiji je smisao u energetskoj efikasnosti i zaštiti životne sredine (environmental contrlling), pruža sve neophodne informacije i parametre za uspešno upravljanje imovinom i servisima u poslovnim objektima (Facility Management ili Property Management). Ova dva kompatibilna koncepta, koja potpuno zaokružuju upravljanje modernom poslovnom zgradom, su moćan poslovni alat i generator profita za vlasnike, izvor potpune satisfakcije za korisnike prostora, i odgovorno rešenje za ekološke potrebe zajednice.
Nove tehnologije u segmentu poslovnih građevinskih objekata morale su da daju efikasan odgovor na izazovni zadatak poboljšanja i optimizacije svih parametara i performansi, uz istovremeno smanjenje troškova energenata i emisije Co² u okruženje poslovne zgrade. Energetska efikasnost i kontrola okruženja (Environmental Controlling) postaju ključni termini za merenje performansi poslovnog objekta.
Svakako dominantan deo rešenja predstavljaju „Pametne zgrade“ „Zelene zgrade“, Building Energy Management System (BMS ili BEMS su uobičajene skraćenice), Building IT, building automation control system (BACS), najzastupljeniji komercijalni nazivi po kojima se na tržištu prepoznaju sistemi centralizovanog upravljanja poslovnim zgradama. Poslovna zgrada atribut „pametna“ dobija «prilagođavajući» svoje parametre kompletnoj organizaciji ili različitim organizacijama koje sa zaposlenima i klijentima u njoj provode radno vreme.
Informatičke tehnologije automatizacije upravljanja dobile su niz novih složenijih i kompleksnijih zahteva za inoviranjem, unapređenjem i integracijom postojećih sistemskih rešenja. Analogije se vuku iz funkcionisanja živih organizama koje je Tvorac savršeno projektovao, gde mozak i centralni nervni sistem čine centralni kompjuterski serveri i baze podataka, u koje se slivaju velike količine prikupljenih informacija, koje se anlizirane i obrađene šalju do izvršnih uređaja koji dalje sprovode akcije u cilju trenutne optimizacije parametara zgrade i radnog okruženja. U ovako predstavljenoj analogiji i organskom pristupu, mnogobrojni i raznovrsni senzori i kamere predstavljaju surogate za čula, koja prikupljaju informacije i iniciraju akcije, gde je krvotok, neuronska mreža ili možda kičmena moždina imitirana nekim od komunikacijskih protokola, magistrale za prenos podataka i upravljačkih signala, dok mnogobrojni zonski kontroleri predstavljaju neku vrstu perifernog nervnog sistema.
Na kraju dolazi internet i intranet mreža koja pojedinačne organizme povezuje sa celokupnom zajednicom. Kao što primera radi, živi organizam reguliše svoju unutrašnju temperaturu i reaguje znojenjem kože, prilagođavajući se spoljašnjim uslovima ili trenutnoj fizičkoj aktivnosti, tako i «pametna» zgrada i automatski može da podešava svoju unutrašnju temperaturu ili temperaturu svake posebne prostorne celine, spoljašnjim uslovima ili unutrašnjim ne\aktivnostima u pojedinačnim prostornim celinama, automatskom kontrolom sistema grejanja, hladjenja i ventilacije. Isti principi važe i za ostale podsisteme, kao što su unutrašnja, spoljašnja i fasadna rasveta, kontrola pristupa i detekcija prisustva, protivpožarni i sistem za kontrolu kvaliteta vazduha, sigurnosni sistem nadzora, kontrola pumpi, agregata, liftova, osigurača, prozora i ostale opreme u zgradi. Konačno, svoj pun smisao koncept dobija stvaranjem bezbednog, komfornog, produktivnog i ekonomičnog radnog okruženja, uz istovremenu štednju energenata, smanjivanje troškova održavanja i opšte društvenu korisnost zaštite životne sredine.
Ova relativno mlada grana informatičke industrije startovala je razvojem sistemskih rešenja za upravljanje pojedinačnim podsistemima u zgradama, koji su projektovani da rade po potpuno ili delimično zatvorenim komunikacijskim protokolima (moguće je koristiti isključivo opremu i tehnologiju jednog proizvođača), čime su tržišni lideri i proizvođači opreme osiguravali tehnološku dominaciju, praktični tržišni monopol ili u boljem slučaju duopol, i ostvarivanje ekstraprofita za finansiranje budućeg i pokrivanje dotadašnjeg razvoja. Ovakav pristup imao je niz slabosti sa aspekta krajnjeg korisnika sistema, što je značajno usporilo širu primenu i dostupnost sistema, naročito u ekonomski slabije razvijenim zemljama.
U praksi je to značilo, da su sistemi bili funkcionalno, tehnološki i ekonomski nefleksibilni, bez preterane ambicije i mogućnosti da se prilagođavaju i optimizuju u skladu sa realnim potrebama svakog klijenta, tako da su bili dostupni samo najvećim investitorima u globalnim razmerama. Stepen iskorišćenja sistema je tako bio često i ispod 50%, a investitor je bio primoran da plati punu cenu tako projektovanog gotovog proizvoda. Ipak možda se najveća slabost ogledala u neintegrisanosti podsistema što nije obezbeđivalo dovoljnu i optimalnu energetsku efikasnost zgrade, kao i projektovana ne mogućnost nadogradnje, prilagođenja i unapređenja sistema novim dolazećim tehnologijama. Takođe, u velikoj većini slučajeva, instalirani sistemi nisu praćeni, podržavani i optimizirani tokom korišćenja poslovnog objekta.
Donošenjem novih zakonskih regulativa (direktiva) i ove godine predložena standardizacija (European Standard) na tržištima 29 evropskih država, kao i novi tržišni trendovi, kreirali su, i drastično uvećali tražnju za energetskom efikasnošću poslovnih zgrada. Poslovne zgrade će dobijati enrgetski sertifikat, i biće rangirane u A, B, C ili D klasu energetskih i ekoloških performansi kako za nove, tako i za stare objekte, sa ciljem da se do 2012. godine sve poslovne zgrade u D ili C klasi, prevedu u B ili A klasu. To je rezultovalo da postojanje sistema centralizovanog upravljanja poslovnom zgradom postane uslov i već neformalni tržišni standard, bez koga se ne može zamisliti moderna poslovna zgrada.
Sadašnji najnoviji unapređeni sistemi zasnovani su stoga na principima dijametralno suprotnim od početnih, i obezbeđuju investitorima i korisnicima sledeće korisnosti:
Preovlađujući tržišni trend i ekspanzija sistema za centralizovano upravljanje poslovnim zgradama nije zaobišao ni tržište Srbije, gde su do sada na nekoliko poslovnih zgrada primenjena neka parcijalna rešenja, ali su u fazi izgradnje i prvi objekti sa kompletno integrisanim i otvorenim sistemima za centralizovano upravljanje poslovnim zgradama, koji obezbeđuju maksimalnu energetsku efikasnost i u skladu su sa najsvežijim tehnologijama. Jedina slabost ovakvih sistema je što zahtevaju inicijalno veće invstiranje, što u državi sa manjkom i visokom cenom kapitala, predstavlja usporavajući faktor.
Pozitivana kretanja se ogledaju u spremnosti pojedinih banaka i stranih investicionih fondova da namenskim kreditima za energetsku efikasnost, finansiraju ovakve napredne projekte. Takođe, nesporno je interesovanje i domaćih investitora, koji imaju dugoročnu viziju razvoja svog poslovanja, prate svetske trendove, usvajaju najnovije tehnologije i žele da svojim klijentima i sebi priušte dodatnu vrednost, u skladu sa svojim mogućnostima. Tehnološki vodeći isporučioci sistema, koji su prisutni u Srbiji, investitorima nude sledeće pogodnosti:
Na razvijenim tržištima nude se i dodatne pogodnosti obezbeđenja finansiranja projekta, i ugovor sa garancijom o performansama sistema, kojim se isporučilac obavezuje da će sistem ostvariti merljive uštede i obezbediti uklapanje u normiranu energetsku potrošnju zgrade.
Srđan M. Mitrović
Objavljeno u AG Magazinu broj 38 (novembar 2007)
|
Danas je 19. April 2024.
>> Vesti
05.10.2016.
Zelena energije kreće sa sela »
27.3.2015.
Francuska propisala da svi novi krovovi moraju biti prekriveni biljkama ili solarnim panelima »
27.1.2015.
Kroz prozor bacimo polovinu energije »
14.1.2015.
Uvod u LED osvetljenje »
14.1.2015.
Marmoleum i povratak linoleumskih podova »
30.10.2014.
Neiskorišćeni obnovljivi izvori energije »
20.10.2014.
Dansku greju obnovljivi izvori »
11.10.2014.
SOLARNI BOJLER »
17.9.2014.
Solarni paneli u središtu trgovinskog spora EU-Kina »
27.8.2014.
Solarna energija biznis budućnosti »
Adresa: Jirečekova 1, Novi Sad, Srbija / kancelarija Kneza Mihaila 6, Srenska Kamenica | Telefoni: +381 63 8 442 111 | ©2009 KUĆA ZA NAS / Proizveo HeadMade